Krajem studenog premijer Andrej Plenković je najavio uvođenje kontroverznog poreza na ekstraprofit. Mnogi poduzetnici smatraju da se radi o kažnjavanju onih koji su imali uspješnu godinu. O čemu se tu točno radi, koja je stvarna slika poreza na ekstraprofite i je li to stvarno 'kažnjavanje uspješnih' ili je situacija drugačija? Dolaskom konačnog prijedloga zakona jasno se definira novi porez.
U obraćanju javnosti ministar Primorac objašnjava da se ne radi o kažnjavanju poduzetnika nego o jednokratnom potezu za 2022. godinu koji bi služio kao pomoć najugroženijima i osigurao jednako sudjelovanje svih u oporezivanju, od najranjivijih do najbogatijih, a ne za punjenje državnog proračuna. Porez na ostvareni ekstraprofit plaćat će se po stopi od dodatnih 33% poreza na dobit uz uobičajenu stopu poreza na dobit od 18%. S obzirom da se radi o poduzetnicima sa izuzetnom dobiti računat ćemo isključivo sa stopom poreza na dobit od 18%.
Naziv porez na ekstraprofite zvuči strašno, ustvari se radi o dodatnom porezu na dobit. Ovako razjašnjen pojam konkretno ukazuje na određenu vrstu poreza i čini ga jednostavnijim za shvatiti.
Porez na ekstraprofite obračunavat će se za porezno razdoblje koje počinje 1. siječnja 2022. godine, ako postoje porezni obveznici kojima se porezno razdoblje razlikuje od kalendarske godine, razdoblje obračunavanja i plaćanja dodatnog poreza prilagodit će se odredbama o podnošenju Prijave poreza na dobitak.
Na koga će se taj porez primjenjivati? U prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit navode se dva kriterija:
- Obveznik poreza na dobit koji je u poreznom razdoblju 2022. godine ostvario prihod veći od 300 milijuna kuna
- Obveznik poreza na dobit koji je ostvario oporezivu dobit u 2022. koja je veća za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti u zadnje 4 godine (4 porezna razdoblja), neovisno o djelatnosti koju obavlja. U obzir se uzimaju samo godine u kojoj je ostvarena dobit i prosjek se dobiva dijeljenjem s poreznim razdobljima u kojima je porezni obveznik ostvario oporezivu dobit
Čisto nabrajanje je naizgled zbunjujuće, pojednostavnimo računicu jednim primjerom. U razdoblju od 2018. do 2021. imali ste određeni dobitak u prosjeku, uzmimo HRK 10.000.000. Godina 2022. je za vas bila vrlo uspješnu godina i zaradili ste i više nego prosjek prijašnjih godina te je Vaš rezultat za 2022. HRK 15.000.000. Vaša dobit je oporeziva porezom na dobit po stopi od 18% za puni iznos dobiti, te ćete platiti porez na dobit u iznosu od HRK 2.700.000. Dodatni porez na dobit će vam se obračunavati za onu dobit koja je iznad 20% od prosjeka prošlih godina, što znači da je HRK 3.000.000 Vaše dobiti oporezivo dodatnim porezom na dobit po stopi od 33%, te ćete biti obvezni platiti dodatnih HRK 990.000 poreza na ekstraprofite, ali valja napomenuti da se radi o iznosu na koji je već plaćen 'osnovni' porez na dobit od 18%.
Kako smo došli do osnovice od HRK 3.000.000? Da bismo izračunali osnovicu dodatnog poreza na dobit potrebno je dobit iz 2022. (HRK 15.000.000) oduzeti od prosjeka ostvarene dobiti u zadnje četiri godine uvećano za 20% (HRK 12.000.000), napominjemo da se za izračun prosjeka računaju samo godine kada je ostvarena oporeziva dobit, ako je poduzetnik bio jedne godine u gubitku ta godina se ne uzima u računicu i nazivnik se umanjuje za jedan.
Obračunavanje poreza na ekstraprofite znači da ćete na hipotetički iznos platiti i 18% poreza na dobit i 33% porezna na ekstraprofite, odnosno da će te na dio dobiti platiti čak 51% poreza.
Uračunavajući sve ove postotke razvidno je da se radi o poduzetnicima sa iznimno boljom 2022. godinu u odnosu na prethodne godine i postavlja se jedno vrlo polarizirajuće pitanje. Je li u redu da poduzetnici koji su usprkos ovim teškim vremenima (povećanja svih troškova poslovanja) ostvarili tzv. 'ekstraprofite' preuzmu dio tereta i putem plaćanja ovog poreza pomognu državi i ljudima? Ovisi koga pitate, odgovori se značajno razlikuju…